Svake godine 28. rujna se u cijelom svijetu obilježava dan borbe protiv bjesnoće. Ove godine se obilježava pod motom: Edukacija, cijepljenje, eliminacija.
Tim motom se želi naglasiti važnost ove dvije ključne preventivne aktivnosti zajednice u sprečavanju širenja ove smrtonosne bolesti. Cilj je da do 2030. godine više ne bude zabilježen niti jedan slučaj humanog oboljenja kao posljedice ugriza bjesnoćom zaraženog psa.
28. rujna je odabran za obilježavanje dana borbe protiv bjesnoće u spomen na Louisa Pasteura, znanstvenika koji je otkrio prvo cjepivo protiv bjesnoće. 28. rujna 1895.god. je datum njegove smrti.
Bjesnoća je primarno bolest životinja (sisavaca i ptica). Inficirane životinje mogu. ali i ne moraju razviti simptome bolesti. Ljudi oboljevaju nakon ugriza zaražene životinje ( kontakta krvi i tkiva s slinom ili krvlju zaražene životinje).Ova bolest se ubraja u najteže i najsmrtonosnije akutne virusne bolesti današnjice koja i danas završava smrću ako ugrižena osoba na vrijeme ne primi cjepivo.
Zahvaljujući desetljećima zajedničkog djelovanja i izuzetnih napora liječnika i veterinara u eliminaciji virusa među divljim životinjama i kućnim ljubimcima, te cijepljenja ugriženih osoba tijekom više od poslijednjih devedeset godina, u našoj zemlji godinama nije zabilježen niti jedan slučaj humanog oboljenja od bjesnoće. To znači da nije bilo niti umiranja od te bolesti, čime bi zaražavanje od strane bijesne životinje bez cijepljenja sigurno završilo.
Postupak kod ugriza životinje
- redovito protiv bjesnoće cijepite pse i mačke
- izbjegavajte kontakt s nepoznatim životinjama, te naučite djecu da ne diraju nepoznate životinje
- u slučaju ugriza od poznate životinje, prikupite podatke o vlasniku
-javite se vašem obiteljskom liječniku ( provjerit´ će jeste li procijepljeni protiv tetanusa, te vas cijepiti ako niste)
- javite se u Zavod za javno zdravstvo, gdje će veterinarskoj službi prijaviti podatke o vlasniku psa koji vas je ugrizao. Veterinar će tijekom deset dana promatrati psa, te će ukoliko pas odluta, ugine ili razvije znakove bolesti obavijestiti zdravstvenu službu. Ako se dogodi bilo što od navedenoga ili vas je ugrizao nepoznat pas u epidemiološkoj službi će vas cijepiti i po potrebi zaštiti gotovim protutijelima protiv bjesnoće
- ako je životinja ubijena, lešina se ne smije baciti, jer se moždano tkivo analizira na eventualno prisustvo virusa bjesnoće
- s lešinom ubijene ili uginule životinje, kohja je sumnjiva na bjesnoću treba rukovati u rukavicama.
– u slučaju da vam se ugriz dogodi na putovanju, odmah potražite najbližu zdravstvenu ustanovu, ne čekajte povratak kući