Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da svakih 8 sekunda u svijetu umire jedan čovjek uslijed posljedica štetnog djelovanja duhana. Procjenjuje se da danas u svijetu puši milijardu i tri stotine milijuna ljudi, a približno 5 milijuna ljudi godišnje umire od posljedica pušenja.

Ukoliko se ne zaustave sadašnji trendovi pušenja, do godine 2030. broj umrlih od bolesti vezanih uz pušenje mogao bi se udvostručiti i doseći 10 milijuna. U Hrvatskoj je najmanje svaka treća odrasla osoba pušač, a procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire oko 10.000 ljudi ili svaka peta umrla osoba.

Povijesni pregled

Štetni učinci pušenja prvi su puta dokazani tek prije pedesetak godina. Od donošenja duhana u Europu stavovi prema konzumaciji duhana bili su različiti - od toga da ga se smatralo lijekom za brojne bolesti do toga da se pušenje kažnjavalo, a u prvim desetljećima 20. stoljeća postalo je društveno prihvatljivom navikom. Sredinom 20. stoljeća započinju istraživanja radi utvrđivanja utjecaja pušenja na zdravlje. Godine 1952. engleski liječnici R. Doll i A. B. Hill dokazali su na skupini od 40.000 liječnika uzročnu povezanost između pušenja i karcinoma bronha i pluća, te infarkta miokarda i kronične opstruktivne plućne bolesti. Godine 1964. objavljen je izvještaj američke zdravstvene službe (Surgeon General’s Report on Smoking and Health) u kojem je pušenje definitivno proglašeno rizičnim čimbenikom i uzrokom niza bolesti koje znatno smanjuju kvalitetu života i dovode do prerane smrti. Od tada su brojne kliničke, laboratorijske i epidemiološke studije u svijetu ispitivale učinke pušenja na zdravlje i potvrdile da konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda, i to posebice pušenje cigareta, ali i izloženost duhanskom dimu odnosno tzv. pasivno pušenje, znatno pridonose oboljevanju i prijevremenom umiranju od niza bolesti.

Utjecaj pušenja na organizam

Duhanski dim sadrži preko 4.000 različitih kemijskih sastojaka. Najpoznatiji od njih - nikotin – stvara ovisnost. Organizam se postupno privikava na nikotin. Nikotin neposredno u malim dozama potiče, a u velikim inhibira živčane impulse.

Djelovanjem nikotina na nadbubrežnu žlijezdu oslobađa se adrenalin i noradrenalin, što dovodi do povećanja frekvencije srca, stiskanja malih krvnih žila i povišenja krvnog tlaka. Uz navedene učinke sastojci duhanskog dima inhalirani u pluća prelaze u krvotok i uzrokuj oštećenja na endotelnim stanicama krvnih žila te pospješuju razvoj ateroskleroze. Smatra ih se aktivatorima pucanja ateroma i sudionicima u trombogenezi.

Pušenje znatno povećava rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila, i to posebice srčanog i moždanog udara i bolesti periferne cirkulacije. Prema podacima iz Programa prevencije kroničnih nezaraznih bolesti Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije, u povećanoj smrtnosti pušača najveći je udio bolesti srca i krvnih žila, a od toga se trećina odnosi na koronarnu bolest. Pušenje udvostručuje rizik od umiranja zbog bolesti srca i krvnih žila, a 30 do 40% svih smrti od koronarne bolesti povezuje se s pušenjem.

Za pedesetak sastojaka duhanskog dima, pretežito iz katrana, dokazano je da imaju karcinogeno djelovanje. Danas se smatra da je pušenje glavni rizični čimbenik za razvoj raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnoga mjehura, gušterače, a i rak vrata maternice i neki oblici leukemije češći su u osoba koje puše.

Duhanski dim sadrži i iritanse koji dovode do pojačanog stvaranja sluzi, oštećenja funkcije cilijarnog epitela i sužavanja bronhiola, te do razvoja kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Smrtnost od te bolesti šest je puta učestalija u pušača nego u nepušača. Pušenje je ujedno predisponirajući čimbenik za respiratorne infekcije i egzacerbacije astme.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je u muškaraca uz pušenje vezano 90 do 95% smrtnosti od raka bronha i pluća, 45 do 50% smrtnosti od ostalih zloćudnih novotvorina, 20 do 25% smrti od bolesti srca i krvnih žila i 75 do 80% smrti od kronične opstruktivne plućne bolesti. U muškaraca i žena ukupno oko 15% smrti od bolesti srca i krvnih žila i 30% smrti od zloćudnih novotvorina vezano je uz pušenje.

Jedan od štetnih sastojaka duhanskog dima jest i ugljikov monoksid (CO) koji se 200 puta brže veže uz hemoglobin nego kisik. U pušača 10 do 15% hemoglobina može biti vezano s CO, što znatno smanjuje opskrbu organizma kisikom, a osobito je štetno za osobe sa srčanim bolestima, posebice anginom pektoris. Ugljikov monoksid povećava propusnost krvnožilnih stijenki za kolesterol i pospješuje stvaranje ateroma te i tako pridonosi razvoju bolesti srca i krvnih žila.

U trudnica koje puše, ugljikov monoksid smanjuje opskrbu ploda kisikom, što nosi rizik za razvoj čeda. Stoga one češće rađaju djecu male porođajne težine, a i iznenadna smrt dojenčeta češća je u djece majki koje puše.

Pušenje znatno utječe i na reproduktivno zdravlje. Ono povećava rizik od neplodnosti. Naime pojedina su istraživanja pokazala da žene koje puše više od 20 cigareta na dan imaju veći rizik od izvanmaternične trudnoće. Žene koje puše tijekom trudnoće imaju veći rizik za prijevremeni porod i spontani pobačaj.

Isto tako žene koje puše imaju češće menstrualne poremećaje te 2 do 3 godine raniji nastup menopauze, a s time i raniji prestanak zaštitnog učinka estrogena u smislu razvoja osteoporoze i bolesti srca i krvnih žila.

U oba spola pušenje je čimbenik rizika i za ulkusnu bolest.

Duhanski dim štetno utječe i na nepušače koji borave u zadimljenom prostoru i prisilno udišu duhanski dim, odnosno izloženi su tzv. pasivnom pušenju. Rizik od umiranja zbog koronarne bolesti je 25%, a rizik od obolijevanja od raka bronha i pluća je 30-35% veći u nepušača koji su izloženi duhanskom dimu, nego u nepušača koji nisu izloženi duhanskom dimu. U bolesnika s astmom pasivno pušenje izaziva nelagodu, pa i izravno astmatični napad. Prema rezultatima istraživanja provedenog 1997. godine u Kaliforniji procijenjuje se da smrtnosti vezana uz izloženost nepušača duhanskom dimu iznosi 147-251 umrlih na milijun stanovnika.

Udisanje duhanskog dima (pasivno pušenje) u dojenčadi i male djece dovodi do učestalijeg bronhitisa, upale pluća, astme, drugih bolesti dišnog sustava i smanjene plućne funkcije te akutne i kronične upale srednjeg uha. Sindrom iznenadne smrti dojenčadi također je češći u dojenčadi izložene duhanskom dimu.

Duhanski je dim i rizičan po zdravlje na radnom mjestu. Štetni sastojci duhanskog dima (ugljični monoksid, nikotin, policiklički aromatski ugljikovodici, acetaldehid, benzen, akrolein, neki pesticidi, kadmij, krom, olovo itd.) djeluju ne samo kao iritansi, toksini, karcinogeni, mutageni, nego čine organizam osjetljivijim na tvari iz radne okoline. Pušenje, pa i zadimljeni prostor, odnosno pasivno pušenje, uz izloženost azbestu, arsenu, niklu, zračenju, nekim organskim spojevima i patogenim organizmima te animalnim i vegetabilnim prašinama na radnom mjestu, povećava rizik od pojavnosti raka.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da u razvijenim zemljama svijeta puši 41% muškaraca i 21% žena, a u zemljama u razvoju 48% muškaraca i 8% žena, uz napomenu da je broj žena koje puše u nizu zemalja u porastu.

U Hrvatskoj je početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća, prema rezultatima velikog ispitivanja provedenog na reprezentativnom uzorku domaćinstava, pušilo 57,6% muškaraca i 9,9% žena u dobi 20 do 65 godine. Prema rezultatima Prvog hrvatskog projekta zdravstva Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje 1997. godine u Hrvatskoj je svakodnevno je pušilo 30,3% osoba (34,1% muškaraca i 26,6% žena) u dobi 18-65 godina. Muškaci puše znatno više nego žene – 40% muškaraca u odnosu na 12,5 % žena puši više od 20 cigareta na dan. Uz to, da povremeno puše, izjavilo je 6,6% muškaraca i 10,1% žena. Sve raniji početak pušenja također je zabrinjavajući podatak. Dok odrasli navode da su počeli pušiti pretežito u dobi 16 do 20 godina, danas se početak pušenja pomiče u sve mlađe dobne skupine. Najnoviji podaci iz Hrvatske zdravstvne ankete iz 2003. godine navode da 27,4% osoba u dobi 18 i više godina puši.

Po broju od 1.736,7 cigareta konzumiranih po stanovniku 2000. godine (baza podataka Svjetske zdravstvene organizacije) Hrvatska ima viši prosjek od starih članica EU (1.609,9), ali niži prosjek od novih članica EU (1.820.8).