Debljina je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema i izazova današnjeg društva. Prekomjerno nakupljanje masnog tkiva u tijelu nastaje zbog povećanja broja masnih stanica ili zbog povećanja njihovog volumena.

Prvi tip počinje u ranom djetinjstvu s progresivnim porastom tjelesne mase, osobito u pubertetu, a drugi tip u odrasloj dobi, uglavnom zbog grešaka u prehrani i tjelesne neaktivnosti. Debljina je u izravnoj vezi sa učestalosti, količinom i vrstom hrane koju jedete. Debljamo se kad hranom unosimo više energije nego što su stvarne potrebe organizma, više nego što ga možemo potrošiti. Debljamo se i onda kad unosimo manje kalorija, ali se ne krećemo, nismo tjelesno aktivni pa ne možemo potrošiti unesenu energiju. Sekundarna pretilost je posljedica različitih poremećaja i bolesti.

Pretilost je prihvaćena kao važan promjenljiv zdravstveni rizik za mnoge kronične bolesti: kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, povišen krvni tlak, neke vrste tumora, opstruktivna apneja, bolesti sustava za kretanje, ozljede i psihičke bolesti. Tegobe koje ove bolesti uzrokuju značajno smanjuju kvalitetu života, opterećuju zdravstveni sustav i posljedično dovode do raznih komplikacija i prerane smrti u općoj populaciji. Kao rezultat svega ovoga smatra se da skraćuje životni vijek.

Kako bi procijenili rizik nastanka spomenutih kroničnih bolesti izmjerite svoj ITM.

                           ITM (indeks tjelesne mase) = masa (kg)/kvadrat visine (m2)

                    Normalna težina : 18,5-24,9;

                    Prekomjerna težina : 25-29,9

                    Pretilost : >30

Promjenom životnih navika, odnosno uravnoteženom, raznovrsnom i pravilnom prehranom te redovitom tjelesnom aktivnošću može se smanjiti povećana tjelesna masa i održavati poželjna. 

Pravilna i uravnotežena prehrana:

 

  • jesti puno voća i povrća, proizvoda od žitarica, hrane s malo ili bez masnoća;
  • jesti nemasno meso, ribu, perad bez kožice, mliječne proizvode s manje masnoća;
  • koristiti kvalitetna biljna ulja (maslinovo, laneno i bučino);
  • smanjiti unos soli i šećera;
  • jesti pet obroka dnevno, obavezno doručak kao najvažniji obrok u danu, ne pretjerujte u količini hrane;
  • primjenjivati zdravije načine pripremanja hrane kao što je kuhanje na paru ili u vodi (lešo), pržiti na roštilju ili peći umjesto prženja na ili u ulju;
  • piti najmanje 8 čaša vode dnevno; 
  • izbjegavati grickalice, slatkiše, brzu hranu (fast-food), gazirana pića;
  • planirati dnevne obroke unaprijed, kako ne bi došli u iskušenje.

Redovita tjelesna aktivnost:

 

  • Krećite se svaki dan najmanje 30 min na način koji Vam najviše odgovara: hodajte, vozite bicikl, rolajte se, bavite se nekim sportom, izvedite psa u šetnju, obrađujte vrt;
  • smanjiti sjedanje pred televizijom, računalom i sl.;
  • koristiti stube umjesto dizala;
  • idite pješice na posao ili izađite par stanica prije i nastavite pješice;
  • pauze na radnom mjestu iskoristite za hodanje.