Svake godine 29. rujna obilježava se Svjetski dan srca. Prema dostupnim podacima, 1 od 3 osobe umrijet će od srčanih bolesti, 1 od 5 osoba umrijet će prerano od srčane bolesti, a unatoč navedenom, tek manje od 20 država ima nacionalni plan borbe protiv kardiovaskularnih bolesti.
Mnogi znakovi kardiovaskularnih bolesti prođu nezapaženo sve dok ne postane prekasno. Te bolesti mogu zahvatiti svakoga – neovisno o dobi, načinu života ili razini aktivnosti. Od kongenitalnih srčanih mana u mladih ljudi, zanemarenih simptoma bolesti u žena do nekontrolirane hipertenzije, previše života svake godine izgubljeno je zbog toga što znakovi upozorenja prođu nezapaženo.
Ipak, većina srčanih bolesti je preventabilna, a većina smrti od kardiovaskularnih događaja nastaje od rizičnih čimbenika na koje se može utjecati. Malim, ali konstantnim promjenama ljudi mogu značajno unaprijediti svoje zdravlje tijekom vremena.
Koji su glavni rizični čimbenici?
Glavni rizični čimbenici za razvoj kardiovaskularnih bolesti uključuju povišeni krvni tlak, šećernu bolest, pretilost, visok kolesterol, stres, korištenje duhanskih proizvoda, konzumaciju alkohola, nezdravu prehranu bogatu soli i masnoćama i fizičku neaktivnost.
Obiteljska anamneza, etnička pripadnost, spol i dob također mogu utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Koji su simptomi srčanih bolesti?
Važno je rano prepoznati simptome kardiovaskularnih bolesti, a oni mogu uključivati:
- bol u prsima, stezanje u prsima, pritisak i nelagodu u prsima
- bol, slabost ili utrnulost u nogama i/ili rukama
- bol ili nelagodu u rukama, vratu, ramenima, čeljusti i leđima
- kratkoću daha
- brzo umaranje tijekom vježbanja ili drugih aktivnosti
- promjene u srčanom ritmu
- vrlo brze ili spore otkucaje srca, lupanje srca ili titranje u prsima
- vrtoglavicu, ošamućenost ili nesvjesticu
- slabost ili umor
- oticanje ruku, nogu, gležnjeva ili stopala
- groznicu
- osip na koži ili neobične mrlje
- suhi ili uporni kašalj
Vrlo je važno naglasiti da kod srčanog udara žene, iako mogu imati bol u prsima, bol u lijevoj ruci i otežano disanje kao i muškarci, češće osjećaju difuznu bol koja se širi na ramena, vrat, ruke, trbuh i leđa.
Također, mogu osjetiti bol više nalik na probavne smetnje te bol koja možda neće biti postojana. Moguće je i izostajanje bolova, uz pojavu tjeskobe, vrtoglavice, mučnine, lupanja srca i hladnog znoja. Uz to, žene imaju teže prve srčane udare koje češće dovode do smrti u usporedbi s muškarcima.
Kako se srčane bolesti dijagnosticiraju?
Uz anamnezu i fizikalni pregled, kardiovaskularne bolesti dijagnosticiraju se uz pomoć niza laboratorijskih i slikovnih pretraga, a neke od njih uključuju:
- laboratorijske pretrage krvi (troponin, mioglobin, kardioselektivna kreatin kinaza)
- elektrokardiogram (EKG)
- ehokardiogram
- ergometriju
- scintigrafiju srca
- MR srca
- CT srca
- koronarnu angiografiju
Kako se srčane bolesti liječe?
Ne može se govoriti o „jedinstvenom“ lijeku koji može izliječiti svaku srčanu bolest. Svaka od srčanih bolesti ima specifičan mehanizam nastanka i svoja patofiziološka obilježja, ovisno o kojima se, u suradnji s liječnikom, pristupa liječenju navedene bolesti.
Tako se, primjerice, prilikom infarkta miokarda pristupa koronarografiji, a nakon toga pretežno ugradnji stentova ili ugradnji premosnica ukoliko je riječ o višežilnoj koronarnoj bolesti.
Ipak, nužno je usvojiti zdrave životne navike – pravilnu prehranu, redovitu tjelovježbu, prestanak pušenja i izbjegavanje korištenja alkohola.
Do 80 % slučajeva bolesti srca i moždanog udara može se spriječiti promjenom životnog stila. Ovogodišnjim obilježavanjem Svjetskog dana srca pozivamo sve da djelujemo sada uz sljedeće preporuke:
- Hranite se zdravo i uravnoteženo.
- Vježbajte redovito.
- Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
- Izbjegavajte pušenje.
- Izbjegavajte alkohol.
- Upravljajte stresom.
- Znajte svoje brojeve.
- Uzimajte lijekove kako je propisano.
- Znajte znakove upozorenja.
