Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day) obilježava se 4. veljače svake godine kako bi se podigla svijest javnosti o oboljenjima od raka, prevenciji te bolesti, ranom dijagnosticiranju i liječenju te skrbi za oboljele. Globalna inicijativa pokrenuta od strane Unije za međunarodnu kontrolu raka pokrenuta je još 2000. godine i danas predstavlja prepoznat i vrijedan pokret u koji se mogu uključiti svi. Svake godine kampanja se sastoji od niza aktivnosti kojima se nastoji naglasiti kako svi imamo važnu ulogu i možemo doprinijeti u borbi protiv raka.

Maligne bolesti čine veliku skupinu bolesti koje mogu zahvatiti praktički svaki dio tijela, a nastaju iz jedne stanice nizom transformacija i prelazaka iz premalignih promjena do malignih tumora. Prema procjenama iz globalne zdravstvene statistike o raku, broj novooboljelih od raka u 2020. u svijetu dosegao je 19,3 milijuna, dok je broj umrlih od raka porastao na 10 milijuna. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske u 2018. godini broj novooboljelih od raka u Republici Hrvatskoj bio je 25 623 osobe. Rak je drugi po redu vodeći uzrok smrti stanovništva s udjelom od 26%, iza bolesti cirkulacijskog sustava. Stopa smrtnosti od raka je veća kod muškaraca nego kod žena. U Vukovarsko-srijemskoj županiji je prema Registru za rak 2018. godine oboljelo 892 osobe, od toga 502 muškarca i 390 žena. Najčešća sijela raka kod muškaraca su bronhi i pluća, prostata i debelo crijevo, a kod žena dojka, debelo crijevo, te bronh i pluća. Rak je drugi uzrok smrti  u Vukovarsko-srijemskoj županiji u 2019. godini s udjelom od 22,39%.

            Poznati su neki faktori rizika za nastanak raka, a na koje se može utjecati promjenom životnih navika. To su nedovoljna tjelesna aktivnost, prehrana s nedovoljno unosa voća i povrća, prekomjerna tjelesna težina, konzumacija alkohola, pušenje. Najmanje jedna trećina malignih bolesti mogu se spriječiti prestankom pušenja, izbjegavanjem konzumacije alkohola, izbjegavanjem pretjeranom izlaganju suncu, zdravom prehranom i tjelesnom aktivnošću

            Osim preventivnog djelovanja na rizične čimbenike, može se djelovati i na razini populacije kako bi se doprinijelo smanjenju obolijevanja i smrtnosti od malignih bolesti uvođenjem populacijskih programa probira uz podizanje svijesti o ranim znakovima nekih malignih bolesti. To rano otkrivanje raka omogućeno je kroz provedbu Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka dojke i debelog crijeva (mamografsko snimanje žena između 50 i 69 godina starosti za otkrivanje raka dojke i testiranje skrivene krvi u stolici za rano otkrivanje raka debelog crijeva za muškarce i žene u dobi između 50 i 74 godine), koji se provode u Hrvatskoj, ali i drugim redovitim preventivnim pregledima kao što je npr. redoviti ginekološki pregled i PAPA-testiranjepregledi madeža na koži. Naravno da osobe koje imaju naročito visoki rizik za nastanak određenog raka moraju posebno skrbiti za svoje zdravlje i ranije početi s preventivnim pregledima.

Cilj javnozdravstvenih kampanja je potaknuti ljude da zauzmu aktivniji stav oko očuvanja i brige o vlastitom zdravlju.